organski prirodno zdravo
Zašto se klimatske promjene tiču svih nas i što možemo učiniti?

Novosti

Zašto se klimatske promjene tiču svih nas i što možemo učiniti?

Glečeri se tope, razina mora raste, a divlje životinje bježe iz svojih prirodnih habitata. Postalo je jasno da su ljudi uzrokovali većinu zagrijavanja atmosfere u prošlom stoljeću ispuštajući zagađujuće plinove s kojima podupiru svoj ugodan, moderni život. Nazvani stakleničkim plinovima, razina im je sada veća nego u bilo koje vrijeme u posljednjih 800.000 godina.

Rezultat često nazivamo globalnim zagrijavanjem, no zapravo se radi o skupu promjena u Zemljinoj klimi koje se razlikuju od mjesta do mjesta.

ŠTO SU KLIMATSKE PROMJENE?

Klimatske promjene obuhvaćaju ne samo porast prosječnih temperatura, već i ekstremne vremenske pojave, premještanje populacija i staništa divljih životinja, dizanje mora i niz drugih posljedica.

Sve su te promjene nastale dok ljudi i dalje nastavljaju dodavati stakleničke plinove koji zadržavaju toplinu u atmosferi, mijenjajući prirodne klimatske ritmove na koje se sva živa bića oslanjaju.

ŠTO JE TO EFEKT STAKLENIKA?

"Efekt staklenika" je zagrijavanje koje se događa kada određeni plinovi u Zemljinoj atmosferi zadržavaju toplinu u njoj. Ti plinovi puštaju svjetlost, ali zadržavaju toplinu, poput staklenih zidova staklenika, odakle i naziv. Radi njih se atmosfera ne može adekvatno hladiti.

ZAŠTO JE PROMJENA KLIME SVAČIJI PROBLEM?

Brz porast stakleničkih plinova predstavlja problem jer mijenja klimu brže nego što se neka živa bića mogu prilagoditi.

S porastom koncentracije stakleničkih plinova, preostali ledeni slojevi Zemlje, poput Grenlanda i Antarktike, također se počinju topiti. Ta dodatna voda mogla bi značajno i brzo podići razinu mora. Do 2050. godine predviđa se da će se podići razine mora između 30-70cm dok se sante leda otapaju.

Kako temperatura raste, klima se može promijeniti na neočekivane načine. Uz porast razine mora, vrijeme može postati ekstremnije. To znači intenzivnije oluje, više kiše praćeno duljom i jačom sušom – što je izazov za poljoprivredu te gubitak zaliha vode koje su povijesno dolazile od ledenjaka.

ŠTO MOŽEMO MI UČINITI?

Što možemo učiniti da usporimo zagrijavanje uzrokovano ljudskim aktivnostima? Kako ćemo se nositi s promjenama koje smo pokrenuli?

Imamo više opcija kojima možemo smanjiti svoj utjecaj na klimu, tj. “ugljični otisak”:

1. RIJEĐE SE VOZITI AUTOM

Vožnja bez automobila je najučinkovitija akcija koju pojedinac može poduzeti da smanji svoj “ugljični otisak”. Automobili više zagađuju u usporedbi s drugim prijevoznim opcijama poput pješačenja, vožnje biciklom ili korištenja javnog prijevoza.

2. JESTI MANJE ŽIVOTINJSKIH PROIZVODA

Nakon fosilnih goriva, prehrambena industrija - posebice sektor mesa i mliječnih proizvoda - jedan je od najvažnijih koji doprinosi klimatskim promjenama. Kada bismo goveda zamislili da su “država”, bili bi treći najveći svjetski odašiljač stakleničkih plinova, nakon Kine i SAD-a. Smanjivanjem potrošnje životinjskih proizvoda za pola, možemo smanjiti svoj “ugljični otisak” prehrane za više od 40%.

3. RIJEĐE SE VOZITI AVIONOM

Normalan povratni prekooceanski let može otpustiti oko 1,6 tona CO2 - gotovo koliko i prosječna godišnja emisija jedne osobe u Indiji. Ovo također ukazuje na nejednakost klimatskih promjena: iako će svi biti pogođeni, samo manjina ljudi leti, a još manje ljudi često.

4. JESTI LOKALNE PROIZVODE

Prehrambene namirnice koje se iz Čilea ili Australije dostavljaju u Europu, ili obrnuto, imaju “više kilometara” i obično veći ugljični otisak od lokalne proizvodnje. Ali to nije uvijek slučaj, jer neke zemlje uzgajaju vansezonske usjeve u plastenicima koji zahtjevaju puno energije - pa je najbolji pristup jesti hranu koja se uzgaja lokalno i sezonski.

5. ŠOPINGIRATI MANJE

Na primjer, odjevni sektor predstavlja oko 3% svjetske svjetske proizvodnje CO2, uglavnom zbog upotrebe energije za proizvodnju odjeće. Užurban tempo brze mode doprinosi ovom broju jer se odjeća odbacuje nakon kratkog vremena.

Sve su to teški koraci koji nas inkomodiraju, no kako kaže Greta Thunberg: "Zaslužujemo sigurnu budućnost. I tražimo sigurnu budućnost. Je li to zaista previše za tražiti?" - Globalni klimatski protest, New York, 20. rujna 2019.

Vaš Garden tim

OSTAVITE PORUKU